Najnoviji broj Informatora

Pročitajte novi broj :


Donošenje odluka

Donošenje odluka predstavlja izazov za sve nas i na tasovima vage svakodnevno odmeravamo mnoštvo stvari, od toga šta ćemo ručati i obući do životno i poslovno značajnih odluka. Postoje teorije koje smatraju da je za donošenje odluka presudan racionalni aspekt uma, dok neke teorije daju prednost emocijama i intuiciji.
O odnosu emocionalnog i racionalnog mozga prvi je pisao grčki filozof Platon koji je funkcionisanje ljudskog uma poredio sa konjskim kočijama, dvokolicom. Za njega, jedan konj je bio racionalni um, a drugi emocionalni. Jedan dobar, drugi loš, onaj koga vozač dvokolice mora stalno da kontroliše. Međutim, da su nam obe komponente uma, i racionalna i emocionalna značajne za donošenje odluka ukazuje slučaj jednog mladog, srećno oženjenog, poslovno uspešnog čoveka koji se zvao Eliot (Eslinger&Damasio 1985). Eliota su ljudi iz njegovog okruženja opisivali kao prijatnog i uzornog čoveka, rođenog lidera i vođu. Na žalost, u 35. godini Eliotu je dijagnostikovan tumor mozga. Operacijom je tumor uspešno otklonjen, a kao posledica operacije ostalo je bilateralno oštećenje na orbitofrontalnom korteksu. Nakon operacije testovi inteligencije, pamćenja, govora, vizuelnog raspoznavanja pokazali su da je sve na visokom nivou.
Međutim, nekoliko meseci nakon operacije, Eliot je ostao bez posla, razveo se, pokvario je odnose sa porodicom i prijateljima i izgubio je sav novac na nekoj prevari sa umetničkim delima. Problem je nastao jer Eliot više nije bio u stanju da donosi odluke, čak i one najbanalnije, šta će jesti, koju vodu da kupi, u koji restoran da ode, za njega je donošenje odluka postala agonija koja je trajala u nedogled.
Zašto je za njega odjednom postalo nemoguće da donese odluku brzo i efikasno? Nakon dodatnih testova i ispitivanja utvrđeno je da je potpuno lišen emocija. Iz ovoga se donosi zaključak da osoba koja ne oseća emocije nije sposobna da donosi odluke.
Upravo o situacijama kada je u zdravstvu, preciznije u farmaciji, teško doneti odluku samo na osnovu racionalnih podataka i proceniti šta je najbolje u datom trenutku možete pročitati u tekstu našeg autora Pavla Zelića koji piše iz svog iskustva i iz iskustva regulatornih tela iz sveta kako je teško odlučiti kada je koristi za zdravlja veća od potencijalnih rizika. I upravo takvim situacijama svakodnevno i sami svedočimo u praksi, nedavno smo imali medijsku aferu sa hidrohlortiazidom, pa povlačenje ranitidina, a u svetu je bilo reči o povlačenju metformina. Kao farmaceutima dobro nam je poznata uloga lekova u lečenju različitih bolesti, a procena koristi i rizika ostaje na tasovima vage, pre svega regulatornih tela, naučne zajednice ali i svakog od nas ko je u praksi.

 

Glavna i odgovorna urednica
Estela Gaković Ranisavljević